Homo sapiens pored duhovnog i fizičkog posjeduje i metafizičko materijalno tijelo. Ovaj marginalni aspekat našeg postojanja, poznat pod sinonimima astralno, eterično, suptilno i mentalno tijelo, predstavlja sponu između dvije dijametralno suprotne stvarnosti - duhovne i fizičke.

Kao što je fizičko tijelo tvorevina pet grubih materijalnih elemenata (zemljanih, vodenih, vatrenih, zračnih i eteričnih), mentalno tijelo predstavlja kombinaciju tri ezoterična materijalna elemenata: uma, inteligencije i ega, koji u međusobnoj interakciji koloriziraju našu svjesnost tvoreći  bezbroj karakternih nijansi tj. psiholoških profila.

Omjer snaga između uma i ega na jednoj i inteligencije na drugoj strani, definišu čovjekov karakter (mentalitet), a samim tim i njegovu sudbinu.

Bez obzira koliko smo fizički moćni i učeni, društveno superiorni ili duhovno utemeljeni, nećemo moći istinski prosperirati (evoluirati) ostanemo li pokorni sluge svoga uma i ega. Um gospodari našim mislima, emocijama i željama, a ego sujetom, raznim lažnim imenovanjima i ostalim egomanijalnim ubjeđenjima. Izaći na kraj sa samovoljom uma i ega jedino može inteligencija (razum, intelekt), naoružana odlučnošću i znanjem.      

 Nauka koja nam pomaže da zavedemo red u ,,našim glavama” i razumno (ineligentno) upravljamo svojim životima naziva se psihologija.

PSIHOLOGIJA od A do Ž

Svako od nas u izvjesnoj mjeri ima kontrolu nad svojim čulima, što se uostalom i očekuje od homo sapiensa.

- Kada dozvolimo čulima da dođu u kontakt sa predmetima čula ona bivaju aktivirana prenošenjem stečene informacije u fabriku uma na obradu.

- Prva reakcija uma je misao, koja definiše to što smo čulno percipirali.

- Svaka naša misao je propraćena odgovarajućom emocijom, htjeli mi to ili ne. Emocije nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, tako da će u većini slučajeva potaći želju da na neki način odreagujemo na njih.

- Želje su oduvijek bile glavni pokretač i motiv svih naših djela, za koje prirodno snosimo posljedice.

- Takvi rezultati, odnosno plodovi našeg djelovanja biće nam prije ili kasnije posluženi, a mi ćemo ih morati pojesti bez obzira da li nam se njihov okus sviđa ili ne. Okus koji nam ostane u ustima i koji neko vrijeme pamtimo, naziva se iskustvom.

- Životna iskustva formiraju koncepcije (zaključna mišljenja), a mnošto različitih koncepcija čovjekov mentalitet tj. karakter. Kada nam ego ovjeri donesene zaključke (u smislu JA tako razmišljam), Bog ih ne promjeni.

 - Svaki sljedeći put kada se nađemo u situaciji sličnu onoj koju smo ranije iskusili, automatski ćemo se opozvati na predhodno formiranu koncepciju, bez dublje analize i razmišljanja. Na taj način postajemo robovi vlastitih predrasuda i ustaljenih obrazaca razmišljanja koja se sve teže mijenjaju kako vrijeme prolazi.

- Poželimo li sprovesti ikakvu ozbiljniju promjenu u životu, moraćemo dekodirati postojeće mentalne obrasce i formirati nove koncepcije koje podržavaju takvu promjenu.

Recimo, poželimo li zdravije živjeti, prvo što trebamo učiniti je da refokusiramo dosadašnji način razmišljanja. Umjesto uobičajenih fraza: ,,Ni moj dedo nije radio nikakve vježbe, a pušio je i jeo masnu hranu, pa je doživio stotu”, trebamo se fokusirati na specifičnost situacije i problema sa kojima se mi suočavamo – zagađen zrak, hemijski izmanipulisana hrana i voda, svakodnevna upotreba medikamenta koji nam uništavaju prirodni imunitet, stres od jutra do sutra i more drugih stvari za koje naši preci nisu ni čuli.

Psihologija je apsolutno najznačajnija znanstvena oblast za svakog čovjeka, bez obzira u kojem vremenu živi, odakle potiče i koje je njegovo životno opredjeljenje. Iako svi volimo misliti o sebi kako smo posebni i psihološki nedokučivi, to na našu sreću nije tačno. Ljudska psiha funkcioniše po gotovo identičnim obrascima, a ono šta nas čini različitima su okolnosti u kojima smo se mentalno razvijali, kao i one u kojima se trenutno nalazimo.